Istorija Novog Sada je fascinantna priča o gradu koji je kroz vekove bio na raskršću različitih kultura i civilizacija. Od strateškog značaja Petrovaradinske Tvrđave do uloge kulturnog centra Vojvodine, Novi Sad je svedok mnogih značajnih istorijskih događaja. GipsArt tim ponosno učestvuje u očuvanju arhitektonskog nasleđa grada kroz stručnu renovaciju istorijskih objekata i adaptaciju prostora sa poštovanjem originalnih karakteristika.
Naša ekspertiza u tradicionalnim tehnikama gipsarskih radova, kombinovana sa modernim materijalima, omogućava nam da učestvujemo u restauraciji zgrada iz različitih istorijskih perioda. U nastavku predstavljamo ključne momente koji su oblikovali Novi Sad kakav poznajemo danas.
Osnivanje Petrovaradinske Tvrđava (1692)
Izgradnja Petrovaradinske Tvrđave započela je 1692. godine po nalogu habsburškog cara Leopolda I, sa ciljem odbrane od Turaka. Gradnju je vodio princ Karlo Filip po projektima francuskog arhitekte markiza Sebastijana Vobana. Izgradnja je trajala 88 godina, do 1780. godine, i podelena je u dva perioda. Tvrđava je jedna od najvećih i najsloženijih utvrđenja izgrađenih na evropskom tlu u 18. veku. Ima 112 hektara površine sa 16 kilometara podzemnih tunela. GipsArt tim ima iskustvo u renovaciji istorijskih vojnih građevina poštujući originalne tehnike gradnje.
Austrougarska vladavina (1848-1918)
Nakon austrougarskog kompromisa 1867. godine, Novi Sad je bio deo Ugarske polovine carstva. Tokom ovog perioda sprovođena je intenzivna mađarizacija koja je dramatično promenila demografsku strukturu grada. Godine 1880. srpski je govorio 41,2% a mađarski 25,9% stanovništva, dok je 1910. godine mađarski govorio 39,72% a srpski 34,52%. Uprkos pritiscima, Novi Sad je ostao važan kulturni centar Srba. Kraj austrougarske vladavine nastao je 1918. godine kada je Vojvodina prisajedinjena Kraljevini Srbiji. GipsArt radi na renovaciji zgrada iz tog perioda.
Prva Srpska Gimnazija (1810)
Srpska pravoslavna velika gimnazija osnovana je na Savindanu, 27. januara 1810. godine u Novom Sadu donacijom bogatog trgovca Save Vukovića koji je dao 20.000 forinti. Predstavlja drugu gimnaziju među srpskim narodom, 23 godine pre Kragujevačke gimnazije. Škola je zvanično počela sa radom 1816. godine. Između 1816. i 1848. godine, preko 3.300 učenika pohađalo je gimnaziju. Od 1959. godine nosi ime poznatog novosadskog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja. GipsArt pruža usluge renovacije školskih objekata širom Novog Sada, uključujući istorijske građevine.
Matica Srpska (1826)
Matica srpska osnovana je u Pešti 16. februara 1826. godine kao najstarija književna, kulturna i naučna institucija Srba. Osnivači su bili Srbi iz Pešte - Gavrilo Božitović, Jovan Demetrović, Josif Milovuk i drugi, sa Jovanom Hadžićem kao prvim predsednikom. Godine 1864. Matica srpska preseljena je u Novi Sad, nakon čega je grad dobio nadimak 'Srpska Atina'. Institucija i danas deluje u Novom Sadu kao okupljalište najistaknutijih srpskih naučnika i književnika. GipsArt tim radi na održavanju kulturnih institucija koje neguju srpsko nasleđe.
Bitka na Tvrđavi (1849)
Tokom Mađarske revolucije 1848-1849. godine, Petrovaradinska Tvrđava je bila centar austrijskih snaga u Vojvodini. U maju 1849. godine, mađarske revolucionarne trupe su bombardovale Novi Sad iz topova sa Petrovaradinske Tvrđave, što je uzrokovalo ogromnu štetu u gradu. Tokom nekoliko dana artiljerijskog bombardovanja, uništeno je oko 500 kuća i zgrada, a veliki požar je zahvatio veći deo grada. Ovaj događaj je ostao u pamćenju kao jedno od najtežih razaranja u istoriji Novog Sada. GipsArt poseduje znanje u restauraciji zgrada koje su preživele taj period koristeći tradicionalne tehnike gradnje.
Jugoslavija period (1918-1991)
Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena održana 25. novembra 1918. u Novom Sadu odlučila je o prisajedinjenju Banata, Bačke i Baranje Srbiji, što je bio ključni momenat u formiranju Jugoslavije. Godine 1929. Novi Sad postaje sedište Dunavske banovine. Nakon Drugog svetskog rata, grad doživljava dramatičnu industrijsku transformaciju - od grada bez industrije postaje važan privredni centar. Metalska industrija bila je najjača grana, a fabrika Pobeda osnovana 1947. godine postala je jedan od simbola grada. GipsArt nastavlja tradiciju kvalitetne zanatske izrade počevši sa obnovom posleratnih objekata.
Bombardovanje 1999
Tokom NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, Novi Sad je pretrpeo ogromna razaranja. U aprilu 1999. godine, sva tri mosta preko Dunava (Varadinski, Slobode i Žeželjev) uništena su u seriji bombardovanja, što je potpuno prekinulo saobraćaj između dva dela grada. Osim mostova, bombardovani su i naftna rafinjerija, televizijska stanica, toplane i druge infrastrukturne objekte. Grad je bio bez mnogih osnovnih usluga mesecima. Obnova je trajala godinama i zahtevala ogromna ulaganja. GipsArt tim učestvovao je u obnovi stambenih zgrada oštećenih u bombardovanju primenjujući moderne standarde rekonstrukcije.
Evropska Prestonica Kulture 2022
Novi Sad je postao prvi grad u Srbiji koji je dobio prestižan naslov Evropske prestonice kulture, koji je delio sa gradovima Kaunas (Litvanija) i Esch-sur-Alzette (Luksemburg). Originalno zakazano za 2021. godinu, događanje je pomereno na 2022. zbog pandemije COVID-19. Program je radio pod motom 'Za nove mostove' i uključivao preko 1.500 kulturnih događaja sa učešćem 4.000 umetnika. Zvanična godina je počela 13. januara 2022. godine. Ova prestižna titula dodatno je potvrdila reputaciju Novog Sada kao kulturnog centra regiona. GipsArt je ponosan što radi u gradu sa tako bogatim kulturnim nasleđem.